Šamati 21: STANJE USPONA

 

Stanje uspona

Uslušano 23. Hešvana (9. novembar 1944. godine) 

Jehuda Leib Ha-Levi Ašlag (Baal HaSulam)

Kada čovjek osjeća da je u stanju uspona, kada u njemu postoji uzdignut duh, kada osjeća da nema nijednu drugu želju osim prema duhovnom, tada je za njega korisno da se zadubi u tajne Tore da bi postigao unutrašnje Tore.   

I tada, iako on vidi da uprkos uloženom trudu da nešto postigne on i dalje ništa ne razumije, za njega je ipak korisno to da i dalje pokušava da pronikne u tajne Tore, čak izučavajući i po stotinu puta jedan isti dio. I, on ne treba da očajava što ništa ne razumije, i ne treba sebi da kaže da od toga nema nikakve koristi. 

To je tako iz dva razloga:

1) Prvi razlog – kada čovjek izučava nešto i žudi da to razumije, sama njegova žudnja naziva se „molitva”. Molitva se odnosi na Hisaron (nedostatak), to jeste na ono što čovjeku nedostaje, na ono za čim čovjek žudi, na želju za koju on moli Stvoritelja da mu ispuni. Snaga molitve mjeri se snagom žudnje, budući da čovjek najviše žudi za onim što mu najviše nedostaje. I, mjera osjećaja nedostatka (Hisaron) jeste mjera žudnje.        

Postoji pravilo da upravo tamo gdje čovjek ulaže najveće napore, ti napori uvećavaju nedostatak, i on želi da primi ispunjenje za taj nedostatak. Isto se tako i želja naziva „molitva”, i razmatra se za „rad u srcu”, jer „Stvoritelj želi naša srca”.

Slijedi da čovjek jedino ulaganjem velikih napora može da dâ istinsku molitvu i tada on može da skrutinizuje i uči Toru, jer je tada srce slobodno od svih drugih želja da bi dalo snagu razumu da razum može da misli i skrutinizuje. Ali ukoliko mi nemamo želju u srcu, razum nije u stanju da skrutinizuje, i to je kao što je rečeno: „Čovjek uvijek uči tamo gdje njegovo srce želi”.

A, da bi njegova molitva bila prihvaćena ona mora da bude kompletna. Otuda, ukoliko se čovjek u punoj mjeri posveti skrutinizovanju, on time u to uključuje kompletnu molitvu i tada njegova molitva može da bude prihvaćena, i on je nagrađen odgovorom na molitvu jer tada Stvoritelj čuje njegovu molitvu. Ali postoji uslov za to: molitva mora da bude kompletna, i da unutar nje nema primjesa nikakvih drugih želja.

2) Drugi razlog – kada se čovjek u nekoj mjeri već odvoji od egoizma i približi kvalitetu davanja, to je najpogodnije vrijeme da se on poveže sa unutrašnjim Tore, koje se otkriva onima koji su postigli jednakost sa kvalitetima Stvoritelja. To je zbog toga što su „Stvoritelj, Tora i Izrael – jedno”. Međutim, kada se čovjek još nalazi u stanju primanja za sebe, on tada pripada spoljašnjem Tore, a ne unutrašnjem.

Link- When One Feels Oneself in a State of Ascent